Committee for Human
Rights
16000 Leskovac
office:Svetozara Markovica br.37
tel/fax:+381 16 215
922
www.humanrightsle.org
e-mail:nesic@eunet.yu
Leskovac dana 24.02.2008 godine
MESECNI IZVESTAJ ODBORA ZA LJUDSKA
PRAVA U LESKOVCU O STANJU LJUDSKIH PRAVA
SA ASPEKTA DEKLARACIJE GENERALNE SKUPSTINE UN O LJUDSKIM PRAVIMA NA TERITRIJI
JABLANICKOG I DELA PCINJSKOG OKRUGA, ZA JANUAR MESEC 2008 GODINE I RADU ODBORA
NA ZASTITI I AFIRMACIJI TIH PRAVA
U JANUARU mesecu 2008 godine od Odbora za ljudska
prava u Leskovcu pravnu pomoc i
savete zatrazila su 48 coveka, koji su
za rad odbora
saznali iz medija, ranijih i sadasnjih korisnika
nasih usluga i sa sajta
Odbora.
Od
ukupnog broja ljudi koji su
nam se u izvestajnom periodu obratili za pomoc i
savete jedan se obratio pismom, cetvrica telefonom dok se 44 ljudi obratilo licno dolaskom u kancelariju Odbora.
Od
ukupnog broja ljudi koji su
nam se u Januaru 2008 godine obratili za pomoc i savete,
slucajevi 46 ljudi su iz oblasti
koje su ptredmet
nase paznje, dok su slucajevi
dvojice ljudi iz oblasti koje
nisu predmet nase paznje.
U izvestajnom
periodu pravnu pomoc od Odbora
zatrazilo je i dobili 46 ljudi
u slucajevima koji su iz oblasti
rada Odbora, dok su dva coveka
trazila pomoc iz oblasti koje
nisu predmet rada Odbora.
U izvestajnom
periodu pravne savete od Odbora
su zatrazila i dobila 46 coveka
koji su koristili
nase usluge, dok pravne savete
iz oblasti koje nisu predmet
nase paznje u izvestajnom periodu trazila su 2 coveka
.
U Januaru
mesecu u razmatranje za zastupanje uzeli
smo slucajeve 6 coveka.
U januaru
mesecu 2008 godine advokat Odbora je zastupao ljude
korisnike nasih usluga na ricistima u 26 parnicna predmeta in a rocistima u 8 krivicna predmeta.
Za
potrebe ljudi koji su se u Januaru
mesecu 2008 godine obratili Odboru za pomoc i
savete, napisali smo 4 zalbe, 3 tuzbe, 1 predstavku Evropskom sudu za ljudska
prava u Strazburu i 1 podnesak .
Nacionalna
struktura ljudi koji su nam
se u Januaru mesecu 2008 godine obratili za pomoc i
svete izgleda na sledeci nacin:
Srbi 47 i 1 Libijac.
Struktura
prava povodom cijeg krsenja ili
ugrozavanja sun am se ljudi
javljali za pravnu pomc i
savete u januaru mesecu 2008 godine, sa aspekta Deklaracije
Generalne skupstine UN o ljudskim pravima izgleda na sledeci
nacin:
-
cl.5 Deklaracije, zabrana mucenja svirepog necovecnog ponizavajuceg postupanja ili kaznjavanja 4 slucaja,
-
cl.8 Deklaracije, pravo ljudi da ih
nadlezni sudovi efikasno stite ode la krsenja prava koja
su im priznata
ustavom i zakonom, 2 slucaja,
-
cl.10 Deklaracije, pravo ljudi na pravicno
sudjenje pred nezavisnim i nepristrasnim
sudom u razumnom roku, 27 slucajeva,
-
cl.19 Deklaracije, pravo ljudi na slobodu
misljenja i slobodu izrazavanja, 1 slucaj
-
cl.23 Deklaracije , pravo na rad i
zadovoljavajuce uslove rada, 12 slucajeva,
Analizom numerickog dela izvestaja utvrdjujemo da su nam se u januaru
mesecu 2008 godine za pravnu pomoc
i savete najvise javljali ljudi zbog povrede
prava na sudjenje u razumnom roku iz cl.8 Deklaracije
i povrede prava na pravicno
sudjenje pred nezavisnim i nepristrsnim
sudom iz cl.10 Deklaracije, ukupno 27 slucajeva, sto je dokaz
jedne neverovatne istine da ljudska
prava na podrucju nase paznje
najvise krse sudovi koji su po
ustavu i zakonu pozvani i nadlezni da
ih stite, i dokaz da
se i u 2008 godini nastavlja taj trend a sto je posledica privatizovanog
pravosudja u Jablanickom okrugu.
Karakteristican je slucaj
Dzudovic Suzane iz Leskovca protiv koje su trojica
tuzioca od kojih jedan radnik
Opstinskog suda u leskovcu, pred tim sudom pokrenuli
parnicu
P.br.4568/02 tuzbom od
02.10.2002 godine, za ponistaj testamenta, koja do dana 03.01.2008 godine ni nakon vise od 5 godina nije bila
zavrsena, u kojoj sud za 5 godine
nije dneo sudsku presudu, u kojoj je sudio
sudija cije je izuzece imenovana
trazila jer u njega nema poverenju
iz razloga navedenih u zahtevu, a koji zahtev je
predsednik suda odbio, sto je
tipican slucaj krsenja prava iz
cl.8 i cl.10 Deklaracije.Ovo
tim pre sto su ista lica
imenovanu pred istim sudom tuzili
i tuzbom za ponistaj braka
koja ima broj P.br.3804/02 a do danas ni nakon vise od
5 godina nije doneta nijedna presuda.
Ili slucaj Velickovic Zivojina iz Leskovcam gde
je sud u Leskovcu u parnici P.br.3123/06 odrzao na snagu ugovor
o prodaji drzavnog nacionalizvanog neizgradjenog gradjevinskog zemljista, koje se po zakonu
o prometu nepokretnosti vazecem u vreme zakljucenja ugovora uospte nije moglo
prodavati izmedju fizickih lica, cak je prodaja
takvog zemljista bila predvidjena i kao krivicno
delo.
Karakteristican je slucaj
19 zatvorenika kazneno popravnog zavoda u Nisu koji su
bili zrtve policijske torture, a Opstinski sud u Nisu i
Opstinski tuzilac po njihovoj prijavi,
su odbili da sprovedu brzu
i nepristrasnu istragu u skladu sa odredbom cl.13 Konvencije UN protiv mucenja.
Iz analitickog dela izvestaj utvrdjujemo
da su names e javila i 4 lica
zbog povrede zabrane mucenja svirepog necovecnog ponizavajuceg postupanja ili kaznjavanja, koja su u policijskoj akciji “Sablja”, zverski muceni, koju cinjenicu je policija i
priznala, ali sa laickim obrazlozenjem
“da nezna ko ih je
mucio”, a do sada nije sprovedena brza i nepristrasna
istraga.
U izvestajnom
periodu imamo zbarinjavajuci broj ljudi ukupno njih
12 kojima su povredjena prava na rad i zadovljavajuce uslove rada od strane
privatnih poslodavaca, koji im godinama
ne isplacuju zarade i druga primanja
iz radnog odnosa niti uplacuju
doprinose za socijalno osiguranje.
U izvestajnom
periodu belezimo i jedan slucaj
krsenja prava na slobodu misljenja
i slobodu izrazavanja iz cl.19 Deklaracije, koji zavredjuje pomen jer je jedan
od najvisih policijskih sluzbenika Policijske uprave u leskovcu, Glavni inspektor u drzavi koja je clan Saveta
Evrope i u 21 veku, na zahtev
stranke podnet po Zakonu o pristupu
informacijama od javnog znacaja dam u policija dostavi informaciju o podacima da li odredjeno
lice ima vozilo i ako ima
koje registarske oznake nosi, o cemu vodi evidenciju
po sluzbenoj duznosti, taj podatak
proglasio “kao tajnu, koja je
posebnim propisima dostupna samo odredjenom
broju lica”, bez navodjena tog propisa, a sto je najsmesnije za tajnu proglasio
cinjenicu koju vlasnik vozila cini dosptupnom javnosti vozeci kola u javnosti, sto je
tipican primer dokle moze d aide neinvesntivnost visokih policijskih funkciobera u ovoj drzavi.
Predsednik Odbora za ljudska prava
u Leskovcu
Dobrosav Nesic