Committee for Human
Rights
16000 Leskovac
office:Svetozara
Markovica br.37
tel/fax:+381 16 215
922
www.humanrightsle.org
e-mail:nesic@eunet.rs
Leskovac dana 07.02.2010 godine
MESECNI IZVESTAJ ODBORA ZA LJUDSKA
PRAVA U LESKOVCU O STANJU LJUDSKIH PRAVA
SA ASPEKTA DEKLARACIJE GENERALNE SKUPSTINE UN O LJUDSKIM PRAVIMA NA TERITRIJI
JABLANICKOG I DELA PCINJSKOG OKRUGA, ZA JANUAR MESEC 2010 GODINE I RADU ODBORA
NA ZASTITI I AFIRMACIJI TIH PRAVA
U JANUARU mesecu 2010
godine od Odbora za ljudska prava u
Leskovcu pravnu pomoc i savete zatrazila
su 53 coveka, koji su za rad Odbora saznali iz medija, ranijih i sadasnjih
korisnika nasih usluga i sa sajta Odbora.
Od ukupnog broja ljudi koji
su nam se u izvestajnom periodu obratili za pomoc i savete 15 su se obratili
pismom, dok su se 38 coveka obratila Odboru
licno dolaskom u kancelariju Odbora.
Od ukupnog broja ljudi koji
su nam se u Januaru 2010 godine obratili
za pomoc i savete, slucajevi 42 coveka
su iz oblasti koje su ptredmet nase paznje, dok su slucajevi 11 ljudi iz
oblasti koje nisu predmet nase paznje.
U izvestajnom periodu pravnu
pomoc od Odbora su zatrazila I dobila 42 coveka u slucajevima koji su iz
oblasti rada Odbora, dok je sedam ljudi
trazilo pomoc iz oblasti koje nisu predmet rada Odbora.
U izvestajnom periodu pravne
savete od Odbora su zatrazila i dobila 42 coveka koji su koristili nase usluge,
dok pravne savete iz oblasti koje nisu predmet nase paznje u izvestajnom
periodu trazila su 11 coveka .
U Januaru mesecu u
razmatranje za zastupanje uzeli smo slucajeve
2 coveka, a za stupanje slucajeve 4 coveka.
U Januaru mesecu 2010 godine
advokat Odbora je zastupao ljude korisnike nasih usluga na ricistima u 3 parnicna predmeta, dok na rocistima u
krivicnim predmetima nije zastupao nijednog korisnika nasih usluga..
Za potrebe ljudi korisnika
nasih usluga koji su nam se za pomoc obratili u
Januaru mesecu 2010 napisali smo
2 Ustavne zalbe, 1 tuzbu, 1 predstavku
Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu i 1 podnesak .
Nacionalna struktura ljudi
koji su nam se u Januaru mesecu 2010 godine obratili za pomoc i svete izgleda
na sledeci nacin: Srbi 47, Albanci 5, Romi 1.
Struktura prava povodom
cijeg krsenja ili ugrozavanja sun am se ljudi javljali za pravnu pomc i savete
u januaru mesecu 2008 godine, sa aspekta Deklaracije Generalne skupstine UN o
ljudskim pravima izgleda na sledeci nacin:
-
cl.3 Deklaracije, , pravo na zivot, slobodu I licnu bezbednost, - 3
slucaja,
-
cl.5
Deklaracije, zabrana mucenja svirepog necovecnog ponizavajuceg postupanja ili
kaznjavanja 1 slucaj,
-
cl.8 Deklaracije,
pravo ljudi da ih nadlezni sudovi efikasno stite od dela krsenja prava koja su
im priznata ustavom i zakonom, 5 slucaja,
-
cl.10
Deklaracije, pravo ljudi na pravicno sudjenje pred nezavisnim i nepristrasnim
sudom u razumnom roku, 6 slucajeva,
-
cl.12 Deklaracije, zbrana prizvoljog mesanja u licni porodicni
zivot, stan I prepisku,25 slucajeva,
-
cl.17
Deklaracije, pravo na imovinu I nesmatano uzivanje imovine, 5 slucajeva
-
cl.23
Deklaracije , pravo na rad i zadovoljavajuce uslove rada, 1 slucaj,
Analizom numerickog dela izvestaja
utvrdjujemo da su nam se u Januaru mesecu 2010 godine za pravnu pomoc i savete
najvise javljali ljudi zbog povrede zabrane proizvoljnog mesanja u licni I
porodicni zivot, stan I prepisku iz cl.12 Deklaracije Generalne skupstine UN o ljudskim pravima, I to su slucajevi
ljudi koji su u posti u Leskovcu morali da nos ei predaju otvorene koverte sa
pismima, da bi postanski sluzbenik pogledao sta se nalazi u koverti a nakon
toga da lepe kovertu I predaju pismo, sto nam nije poznato da se primenjuje u
bilo kojoj zemlji u slobodnom I dmeokratskom svetu, a pogotovu ne u zemlje koje
su clanovi Saveta Evrope.Ovde treba pomenuti I slucaj Miljkoic Dusana iz
Leskovca, u ciju kucu je usla policija I pretresla je a protiv njega se ne vodi
ni pretkrivicni ni krivicni postupak.
Takodje iz numerickog dela izvestaja utvrdjujemo da su nam se u
izvestajnom periodu u velikom broju javljali ljudi kojima je poverdjeno pravo
na sudjenje u razumnom roku iz cl.8 I pravo na pravicno sudjenje iz cl.10 Deklaracije,
ukupno 11 slucajeva.To su povreda prava ucinjena od strane sudova, ciji
kontinuitet se nastavlja na visokom nivou kako iz predhodne tako I iz ranijoh
godina.U cilju promene takvog stanja drzava je ucinila pozitivan korak
izvrsivsi reformu u pravosudju, kada je najveci broj birokratizovanih I
korimpiranih nosioca pravosudnih funkcija odstranjen iz pravosudja, a doveden
veliki broj mladih kadrova I stvorena zdrava osnova za afirmaciju sistema
pravicnog sudjenja, ali da bi se reforma dovela do kraja I drasticno smanjio
broj krsenja ovoih prava od strane sudija, neophodno je da drzava uvede I stavi
u funkciju I sistem odgovornosti nosioca pravosudnih funkcija, preko efikasnog
tela, kakvo sigurno nije bio Nadzorni odbor pri Vrhovnom sudu Srbije.
Iz razloga jer je Krivicnim
zakonikom Republike Srbije zabranjeno komenatrisnaja sudskih postupaka, nismo u
mogucnosti da navodimao pojedine slyucajeve drsticnog krsenja ovog prava pred
sudovima
Sto se pravosuddja tice treba
ukazati na to da je Ustavni sud, na osnovu politickog dogovora Podpresednika
Sropske Vlade I nadleznih u Evrospkom sudu, da je ustavna zlaba delotvorno
pravno sredstvo, sam sebe proglasio kao
poslednju instancu u Srbiji, pre obracanja Evrospkom sudu z aljudska prava u
Strazburu, ali ne ukazuje na problem azurnosti. Naime prema aktu toga suda Su.br.26-53/2-09 od dana 28.12.2009 godine,
taj sud je samo od 01.januara 2009 do 18 Decembra 2009 godine primio 2.750
novih predmeta, da bi godisnju azurnost trebao bi da mesecno resava po 250 ustavnih zalbi, jer 1 mesec sudije idu
na odmor, sto jednostavno nije moguce, pa se primera radi ljudi kojima je pred
domacim sudovima povredjeno pravo na pravicno sudjenje u razumnom roku, primera
radi kada im provostepeni sud ni nakon 6 godina nije doneo presud, obavezuju da
se obrate ustavnom zalbom Ustavnom sudu, pred kojim ce postupak trajati jos dve
godine, sto znaci 8 godine, a ni nakon toga nece moci da dobiju pravicno
zadovoljenje zbog povrede prava, vec ce morati da se obracaju Komisiji, ili da
tuzbom tuze drzavu pred Prvim Opstinskim sudom u Beogradu, uz placanje taksi,
cime se drzava bogati na racun zrtve cija su prava povredjena od njenih organa
vlasti ili javnih institucija, gde ce postupak za naknadu stete trajati takodje
jos godinu ili dve, sto znaci da stariji gradjani odnosno velika vecina njih
nece ni doziveti satisfakciju zbog krsenja ljudskih prava.
Takodje treba istaci cinjenicu da
se Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, insistiranjem da je Ustavna zalba
delotvoran pravni lek, cije je podnosenje obavezno pre obracanja Sudu u
Strazburu, kada Ustav Republike Srbije u cl.22, pravo gradjana da se
obrate medjunarodnim institucijama u
slucaju krsenja ljudskih prava garantovanih ustavom, ne uslovljava podnosenjem Ustavne zalbe, a
sam Ustavni sud u aktu broj :
Uz-2406/2009 od 14.01.2010 godine, priznaje da nije instancioni sud u odnosu
na redovne sudove, sto znaci da ni
ustavna zlaba nije instanciono pravno sredstvo, mesa
u unutrasnje stvari Republike Srbije, kada
z aprihvatljivost predstavke po cl.35 Konvencije, trazi kao uslov
izjavljivanje ustavne zlabe, a sam ustav to ne trezi po cl.22, cime je stav
suda suprotan odredbi I cl.22 I cl.194 st.4 Ustava, koji kaze da “Potvrdjeni
medjunarodni ugovori ne smeju biti u suprotnosti sa Ustavom”.
Iz analitickog dela izvetsja
utvrdjujemo da su nam se u izvestajnom periodu javila I 5 lica zbog povrede
prava na imovinu iz cl.17 Deklaracije, sto zabrinjava jer je to trend koji s
eprenosi iz predhodne godine, ukazuje na povecanje imovinske nesigurnosti na podrucju koje je predmet nas epaznje, a to
su slucajevi ljudi koji su svoja imovinska prava stecena pravnosnaznim I
izvrsnim presudama izgubili pred sudovima zbog predugog trajanja sudskih
postupaka, ili pak slucajevi pljacke
gradjana od strane drzavnih monopolskih
firmi.
U izvestajnom periodu primecujemo
jednu pojavu koja nam se do sada nije nametala, a to je cinjenica da zbog
nepostojanja odgovarajuce koordinacije izmedju sudova I uprava ztavora, zatvori
zadrzavaju na izdrzavanje kazne lica kojima je kazna po presudama vec istekla,
sto pored cinjenice da je tim ljudima povredjeno pravo na slobodu, stvara
uslove za potrazivanje naknade stete od drzave, kao u slucaju Milosevic Vladice
iz Aleksinca, Vuckovic Bojana iz Nisa, a pored jedinstvenog slucaja Vucka
Manojlovica iz Nisa, na pomolu je jos jedan takav slucaj u ztavoru u zabeli,
gde su zatvorski sluzbenici od zatvorenika koji im je pokazo sudsku doluku da
mu je kazna skaracena za mesec dana trazili, da im pokaze takvu odluku sa
potvtrdom pravnosnaznosti, umesto da telefonom provere kod nadleznog suda.
U januaru mesecu predstavnici
odbora bili su pozvani I ucestvovali su u radu seminara koji je organizovala
kancelarija Komiteta z aljudska prava UN u Beogradu, na temu analize izvestaja
o stanju ljudskih prava u Srbiji, koji je Srbija tom Komitetu podnela 2008
godine, a gde smo svi prisutni konstaovali u uvodu izvestaja da je podnet na
konsultacije svim relevantnim nevladinim organizacijama, bez navodjenja naziva
tih organizacija, I uz konstataciju da nije podnet nijednoj od prisutnih
nevladinih organizacija.
Predsednik Odbora za ljudska prava
u Leskovcu
Dobrosav Nesic