Odbor za ljudska prava

Committee for Human Rights

SERBIA

16000 Leskovac

office:Svetozara Markovica br.37

tel/fax:+381 16 215 922

www.humanrightsle.org

e-mail:nesic@eunet.yu

 

Leskovac dana 15.03.2008 godine

 

MESECNI IZVESTAJ ODBORA ZA LJUDSKA PRAVA U LESKOVCU O STANJU LJUDSKIH PRAVA  SA ASPEKTA DEKLARACIJE GENERALNE SKUSPTINE UN O LJUDSKIM PRAVIMA NA TERITORIJI JABLANICKOG I DELA PCINJSKOG OKRUGA, ZA FEBRUAR MESEC 2008 GODINE I RADU ODBORA NA ZASTITI I AFIRMACIJI TIH PRAVA

 

              U Februaru mesecu 2008 godine Odboru za ljudska prava u leskovcu za pravnu pomoc i svete obratila su se ukupno 34 coveka, koji su za rad Odbora saznali iz medija, preko sajta Odbora izli od svojih poznanika ranijih i sadasnjih korisnika nasih usluga.

              Od ukupnog broja ljudi koji sun am se u izvestajnom periodu obratili za pomoc i savete, dvojica su se obratili pismom , jedan telefonom dok nam se 31 korisnik obratio licno dolaskom u kancelariju Odbora.

              U izvestajnom periodu slucajevi  31 coveka koji su trazili pomc i savete su iz oblasti koje su predmet nase paznje, dok su nam se tri coveka obratila sa slucajevima koji nisu predmet na se paznje.

              U izvestajnom periodu  pravnu pomoc u slucajevima koji su predmet nase paznje trazilo 19 ljudi, dok pravnu pomoc iz oblasti koje nisu predmet nase paznje nije trazio nijedan covek.

              U izvestajnom periodu pravne savete iz oblasti koje su predmet nase paznje trazilo je i dobilo  20 ljudi korisnika nasih suluga,  dok su pravne savete iz oblasti koje nisu predmet nase paznje trazili i dobili dva coveka.

              U Februaru mesecu 2008 godine u razmatranje za zastupanje uzeli smo slucajeve  4 ljudi, dok smo za zastupanje  uzeli slucajeve 7 ljudi.

              Za potrebe ljudi korisnika nasih usluga u izvestajnom periodu napislai smo  1 krivicnu prijavu, 5 zalbe, 2 prituzbe, 2 zahteva za zastitu zakonitosti odnosno ispitivanje zakonitosti pravnosnazne presude, dok je advokat odbora zastupao 29 coveka na rocistima u parnicnim predmetim a i 8 coveka na rocistima u krivicnim predmetima.

               Nacionalna struktura ljudi koji sun am se u izvestajnom periodu obracali za pomoc i savete u februaru mesecu 2008 godine ima sledeci izgled: Srbi  30, Romi 3, Bugari 1.

               Struktura prava povodom cijeg krsenja ili ugrozavanja su nam se ljudi javljali u Februaru mesecu, sa aspekta Deklaracije generalne skupstine UN o ljudskim pravima  izgleda na sledeci nacin:

 

-          cl. 3 Deklaracije, pravo na slobodu 1 slucaj,

-          cl.5 Deklaracije, zabrana mucenja svirepog necovcnog ponizavajuceg postupanja ili kaznjavanja 9 slucajeva

-          cl.7 Deklaracije,  pravo ljudi da ih zakon jednako stiti bez diskriminacije, 1 slucaj,

-          cl.8 Deklaracije, pravo ljudi na efikasnu sudsku zastitu prava priznatih ustavom i zkaonom,  4 slucaja,

-          cl.10 Deklaracije,  pravo na pravicno sudjenje, pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, 11 slucajeva,

-          cl.12 Deklaracije, zabrana proizvoljnog mesanja u licni i porodicni zivot, 1 slucaj,

-          cl.17 Deklaracije, pravo na imovinu, 4 slucajeva,

-          cl.23 Deklaracije, pravo na rad iz adovoljavajuce uslove rada,  1 slucaj,

 

              Analizom numerickog dela izvestaja izvesno utvrdjujemo da su nam se u Februaru mesecu 2008 godine najvise javljali ljudi zbog krsenja prava na sudjenje u razumnom roku i krsenje prava na pravicno sudjenje pred nezavisnim i nepristrsnim sudom, sto znaci da su ljudska prava najvise krsena od sudova koji sup o ustavu i zakonu pozvani da ih stite, sto ukazuje na da u ovoj drzavi postoji sistem izokrenutih vrednosti, a sitovremeno do koje mere je prisutna ta anomalija. Ova pojava ima kontinuitet u prva dva meseca , na visokom nivou a takodje predstavlja i nastavak kontinuiranog krsenja ovih prava od strane sudova iz 2007 godine.To je posledica potpuno privatizovanog pravosudja od strane oligarhijskih grupa i pojedinaca na republickom i lokalnom nicou, i odsustva bilo kave drzavne kontrole i uticaja drzave na rad pravosudja, jer u postojecem stanju i odnosu snaga drzava jednostavno predstavlja psivnog posmatraca kvara u pravosudju koji je upropastio ceo system, do mere da se u drzavi primenjuje neregulisana privatna Pravda od strane sudova i sudija. Postoji bojazan da gradjani na tako nesto odgovore takodje neregulisanom pravdom, sto se najavljuje cestim prijava podmetanjem bombi u sudovima, na sta je drzava i gluva i nemocna.Nesposobni ministar umesto da menja “mentalitet sudjenja” pojacava obezbedjenje u sudovima, sto ukazuje do koje mere prvi covk pravosudja ne razume stanje u pravosudju. Jednostavno nije u materiji.

Oved je karskteristican slucaj  jankovic Suzane iz Nisa,  kojoj je opstinski sud u Nisu prilikom razvoda braka oduzeo maloletno zensko dete od 9 godina pa ga dodelio ocu, koji je prvostepenom presudom osudjen za otmicu tog deteta, a postoji osnovana sumnja da je protiv nega vodjen kr ivicni postupak za Silovanje. Samo se u Srbiji moze desiti da sud zrtvu poveri na cuvanje otmicaru.

Ili slucaj Milovanovic Slobodana koji nam se javio iz Cacka sa dokumentacijom da po njegovoj tuzbi  iz 1997 godine  u predmetu P.br.425/97 radi naplate potrazivanja, sud ni nakon 11 godina nije doneo nijednu presudu.

Ili slucaj Mladenovic Mileta koga je Opstinski sud u Aleksincu obavezao da placa navodni dug u Evrima  sa kamatom koju placa Evropska centralana banka, iako je tuzilac trazio u tuzbi da mu plati dinarske iznose sa zakonskom zateznom kamatom, a Okruzni sud u Nisu presudom Gz.br.50/08 od dana 28.01.2008 godine, potvrdio takvu presudu, kojom je tuziocu dosudjeno ono sto nije trazio.Ili prostije tuzilac je trazio dinare sa domacom kamtom, a sud mu je dosudio Evre sa Evropskom kamtom u dinarskoj protvuvrednosti.

 

Ili slucaj Nikolc Sretena i  Djordjevic Bozidara iz Surdulice, koji su stecajni poverioci u stecajnom postupku St.br.1/88 koji Trgovinski sud u Leskovcu nije okoncao ni nakon 20 godina, a potrazivanja navedenih lica je neko iz suda prisvojio za sebe i nije isplatio Sretenu i Bozidaru, sto je takodje karakteristika Srpskog pravosudja, a i mozda pravosudja u nekim Africkim ili latinoamerickim zemljama .

U izvestajnom periodu primecujemo povecan broj slucajeva krsenja zabrane mucenja svirepog necovecnog ponizavajuceg postupanja ili kaznjavanja,  i tu se uglavnom radi o zatvorenicima  kazneno popravnog zavoda u Nisu, i drugim zatvorima,  sto je posledica cinjenice da u zakonu o izvrsenju krivicnih sankcija nije navedena odreba o zabrani mucenja, a Srbija nije Ratifikovala Evropsku konvenciju protiv mucenja sto uskracuje mogucnost Komitetu protiv mucenja da vrsi kontrolu odnosa zatvorskih vlasti prema zatvorenicima, na njihov poziv.

U izvestajnom periodu belezimo  i 4 slucajeva povrede prava na imovinu, od kojih je karakteristican slucaj Puzic Sretana iz Vlasotinca kome je sud oduzeo imovinu protivno odredbi cl.1 Protokola br.1 uz Evropsku konvenciju za zastitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, i slucajevi napred pomenutih Djordjevic  Bozidara i Nikolic Sretena iz Surdulice, kojima je Trgovinski sud u Leskovcu oteo potrazivanje iz stecajne mase u iznosu od vise hiljada dolara, sto predstavlja klasicnu pljacku gradjana d strane drzave.

U izvestajnom periodu belezimo i interesantan slucaj povrede prava na slobodu Nikolc Zorana iz Vinarca kod Leskovca, koji je u zatvoru u Leskovcu drzan 8 dana duze nego sto je po presudi osudjen.

 

 

Predsednik odbora za l;judska prava u Leskovcu

Dobrosav Nesic