Odbor za ljudska prava

Committee for Human Rights

SERBIA

16000 Leskovac

office:Svetozara Markovica br.37

tel/fax:+381 16 215 922

www.humanrightsle.org

e-mail:nesic@eunet.yu

 

Leskovac dana 14.06.2008 godine

 

MESECNI IZVESTAJ ODBORA ZA LJUDSKA PRAVA U LESKOVCU O STANJU LJUDSKIH PRAVA SA ASPEKTA DEKLARACIJE GENERALNE SKUPSTINE UN O LJUDSKIM PRAVIMA NA TERITORIJI JABLANICKOG I DELA PCINJSKOG OKRUGA ZA MAJ MESEC 2008 GODINE

 

         U maju mesecu 2008 godine Odboru za ljudska prava u leskovcu za pravnu pomoc i pravne savete obratilo  se  129 ljudi, koji su za rad Odbora saznali iz medija, ranijih ili sadasnjih korisnika nasih suluga.

         Od ukupnog broja ljudi koji su nam se u izvestajnom periodu obratili za pomoc i savete, 127 se obratilo licno dolaskom u kancelariju dok su se dva korisnika obratila pismom.

          Nacionalan struktura ljudi koji sun am se u maju mesecu 2008 godine obratiliz a pomoc i savete je takva da su svi po nacionalnosti Srbi.

           Od ukupnog broja ljudi koji sun am se u izvestajknom periodu obratili za pomoci i savete, slucajevi 125 njih su iz oblasti koje su predmet paznje i pracenja Odbora dok slucajevi cetvoro ljudi nisu iz oblasti koje su predmet pracenja Odbora.

           U izvestajnom periodu pravnu pomoc iz oblasti koje su predmet paznje Odbora zatrazilo je 125 ljudi, dok su pravnu pomoc iz oblasti koje nisu predmet paznje Odbora zatrazila i dobila 4 coveka.

           Pravne savete iz oblasti koje su predmet paznje Odbora u maju mesecu 2008 godine zatrazilo je i dobilo 125 ljudi, dok su pravne savete iz oblasti koje nisu predmet paznje Odbora zatrazila i dobila  3 coveka.

           U izvestajnom periodu uzeli smo u razmatranje za zastupanje slucajeve 6 coveka, a u zastupanje smo uzeli slucajeve 17 ljudi.

           U maju mesecu 2008 godine advokat odbora za ljudska prava u leskovcu je zastupao korisnike nasih usluga na  29 rocista u parnicnim i 9 rocista u krivicnim predmetima.

           Za potrebe ljudi korisnika nasih usluga u izvestajnom periodu napisali smo  1 tuzbu, 1 Optuzni predlog,  2 krivicne prijave, 5 prituzbe na nerad sudova po cl.7 Zakona o uredjenju sudova, 1 predlogz a dozvolu izvrsenja, 3 podneska razne vrste.

           Struktura prava povodom cijeg krsenja ili ugrozavnja su name se javljali ljudi u Maju mesecu 2008 godine, sa aspekta Deklaracije Genaralne skupstine UN o ljudskim pravima, ima sledeci izgled:

 

-          cl.5 Deklaracije , zabrana mucenja svirepog necovecnog ponizavajuceg postupanja ili kaznjavanja 4 slucaja,

-          cl.8 Deklaracije, pravo ljudi da ih nacionalni sudovi efikasno stite od dela krsenja prava priznatih ustavom i zakonom, 10 slucajeva,

-          cl.10 Deklaracije , pravo na pravicno sudjenje pred nezavisnim i nepristrasnim sudom 105 slucajeva ,

-          cl.17 Deklaracije, pravo na imovinu i zabranu proizvoljnog lisenja imovine 101 slucaj,

-          cl.23 Deklaracije , pravo na rad i zadovoljavajuce uslove rada, 5 slucajeva,

 

Analizom iznetog cinjenicnog stanja u oblasti stanja ljudskih prava, najpre konstatujemo da se nam se u Maju mesecu 2008 godine javljali ljudi zbog krsenja identicnih prava kao u Aprilu, a unazad gledano krsenje i ugrozavnja ljudskih prava svodi se  na zabranu mucenja svirepog necovecnog ponsizavajuce postupanja ili kaznjavanja, na neefikasnu sudsku zastitu, nepravicno sudjenje, povrede prava na imovinu i povrede prava na rad iz adovoljavajuce uslove rada.

U maju mesecu belezimo  kontinuitet krsenja prava na pravicno sudjenje pred enzavisnim i nepristrasnim sudom i to na vrlo visokom u slucajevima 105 ljudi, takodje i prava na  efikasnu sudsku zastitu u slucajevima 10 ljudi.

Ovde posebno treba istaci neefikasnost izvrsnih odlejenja Opstinskih sudova  koji izvrsne postupke za sprovodjenje u deli i izvrsenje pravnosnaznih i izvrsnih presuda ne sprovode ni nakon vise od cetiri godine, cime vrse opstrukciju pravnog sistema jer ne dozvoljavaju da pravo izrazeno u izvrsnim presudama zazivi u praksi, kompromituju drzavu kao pravnu. Razlog je potpuno odsustvo kontrole Ministarstva pravde predsednika sudova i nadzornog odbora Vrhovnog suda Srbije nad Izvrsnim sudijama, i Izvrsnih sudija nad izvrsnim organima koji stupaju u direktne “poslove” sa izvrsnim duznicima sa ciljme odugovlacenja postupka, sa nastojanjem da se izvrsenje nikada ne sprovede. U ovom smislu karakteristican je slucaj Opstinskog suda u Surdulici koji nikada nije izvrsio presudu Vrhovnog suda Srbije kojom je policajca osudjen na kaznu zatvora u trajanju od 18 meseci, i za to niko nikada nije nikome odgovarao. Takodje sudovi ne samo da ne izvrsavaju presude najvisih sudskih instance u srbiji vec ne izvrsavaju ni presude Evropskog suda u Strazburu vec na sve moguce nacine pokusvaju da izigraju izvrsenje tih presuda, kao u slucaju EVT protiv Srbije i Marcic i 16 ostalih protiv Srbije koje Trgovinski sud u leskobvcu i Ministarstvo pravde Republike Srbije  do danas nisu izvrsili, vec naprotiv u slucaju EVT prete d ace postupak obustaviti, a u slucaju Marc i 16 ostalih podnosiocima predstavke nude mizeran iznosa z apotrazivanje koje je 1990 godine predstavljalo dinarsku protivuvrednost od 29. 630 dolara.

Ovde treba istaci i slucajeve Jovanovic Bore iz Leskovca u kome sudija Opstinskog suda u leskovcu Slavica Karabanegovic ni posle tri godine od dana donosenja resenja o izvrsenju ne zali da sprovede izvrsenje i imenovanog vrati na rad, niti pa ni nakon godine ipo dana od dana donosenja sprovodi izvrsenje resenja  po osnovu koga Jovanovic Bora od firme u kojoj je radio i u koju treba da se vrati na rad treba da naplati 570 hiljada dinara sa kamatom i 113 hiljade dinara troskova postupak.Ista sudija Karabegovic u slucaju Stojanovic Mice iz Leskovca ni nakon vise od 5 godina od kada su doneta resenja o izvrsenju u tri predmeta ne zeli da sprovede izvrsenje radi naplate novcanih potrazivanja  imenovane stranke, au Slucaju Andjelkovic Gordane ni vise od godine dana ne zeli da donese resenje o zivrsenju radi naplate izdrzavanja, sto sve po odredbi cl.5 Zakona o izvrsnom postupku smatra neblagovremenim i nesavesnim radom sudije, zbog cega smo napisali predstavke predsednicima Opstinskog i Okruznog suda u Leskovcu, predsdniku vrhovnog suda Srbije, nadzornom odboru Vrhovnog suda Srbije, Ministarstvu pravde Republike Srbije, ali niko nije preduzeo delotvorne mere da izvrsni sudija Slavica Karabegovic pocne da radi posao za koji od drzave dobija platu.

Ovde treba istaci i slucaj  Stojiljkovic Bozidara i jos 14 drugih ljudi  koji se javlajju kao poverioci radi naplate novcanih potrazivanja u predmetima Izvrsenja pred Opstinskim sudom u Lebanu  I.br.503/02 gde je resenje o izvrsenju doneto 30.04.2002 godine, i I.br.1115/03 gde je resenje o izvrsenju doneto 11.07.2003 godine, a u kojima Izvrsni sudija Opstinskog suda u lebanu ne zali da sprovede izvrsenje radi naplate novcanih potrazivanja  stranaka kao izvrsnih poverioca id a postupke okonca ni nakon vise od 5 odnosno od 6 godina.

Ili slucaj izvrsenja pred Opstinskim sudom u Vlasotincu I.br.248/07 u kome Izvrsni sudija cini sve da odugovlaci izvrsni postupak i izvrsi opstrukciju da 96 poverioca –radnika bez posla- ne bi od poslodavca ostvarili novcano potrazivanje.Indikativno je u sva 4 slucaja, Jovanovic Bore, Stojanovic Mice, slucaja u lebanu i Vlasotincu da se kao izvrsni duznici javljaju privatni poslodavc, sto ukazuje na direktnu vezu izvrsnih sudija i privatnih poslodavaca, odnosno da privatni poslodavci licno ili preko oligarha kontrolisu  rad izvrsnih sudija, koji uz pomoc drzavne sile –neregulisanom privatnom pravdaom masovno odvajjaju ljude od njihove imovine na koju imaju pravo po osnovu izvrsnih presuda  krseci izm masovno pravo an imovinu priznato cl.17 Deklaracije, sto dovodi do pojave , odnosno indukuje neregulisanu privatnu pravdu od strane gradjana kojim gradjani odgovaraju na drzavno nasilje, sto je rezulatovalo ubistvom jednog sudije i jednog predsednika suda, podmetamnjem bombe na kola predsednika Opstinskog suda u Leskovcu, i stalnim pretnjama podmetnutim bombama u sudovima, sto je dovelo do toga da i Predsednica Vrhovnog suda Srbije u svom retkom obracanju javnosti izjavi da je stanje u pravosudju alarmantno, na sta Odbor za ljudska prava u leskovcu mesecima unazad ukazuje. Zabrinjavajuca je cinjenica da je predsednici Vrhovnog suda trebalo dugo vreme da uvidi i javno kaze ono na sta je jedna mala nevladina organizacija na osnovu svojih istrazivanja mesecima unazad ukazivala.Ocigledno da predsednica Vrhovnog suda Srbije kao i Minstar pravde “ nisu dovoljno u materiji”  resora za koji su neposredno odgovorni. Posebno zabrinjavaju izjave predsednice Vrhovnog suda Srbije i Ministra pravde kojim predsednica od Policije trazi da zastiti  sudije od naroda a Minsitar naoruzava  sudsku strazu a sudove pretvara u trvrdjave, ne baveci se pri tome uzrocima koji su doveli da ovakvog odnos gradjana prema sudijama i pravosudju, valjda zbog cinjenice da bi time moral ii sebe da okrive za katastrofalno stanje pravosudja,  ne baveci se time kako da zastite narod od samovoljnih sudija  sto je njihov posao, vec kao da sudije zatite od naroda sto nije njihov posao vec posoa policije.

Za Ministra pravde je to i razumljivo jer isti niti je ugledan pravni strucnjak, niti je ugledan teoreticar pravaa njegovi postupci i izjave da naoruzavanjem sudova i sudske straze pokusava da zastiti sudije samo potvrdjuje da je jos jedna potvrda strateski loseg pristupa Demokratske stranke u kadriranju, koja je osim Zorana Djindjica, uvek za odgovorna mesta u vlasti trazila svoje ljude bez obzira na strucnost, umesto da za  odgovorna mesta u vlasti traze prave ljude strucnjake, ali je cudno za predsednicu Vrhovnog suda Srbije koja je na to mesto dosla kao priznati pravni strucnjak, a nikako da se seti da u pravu postoji i princip “pravicnog sudjenja” id a bi mozda preduzimanje mera sa njene strane za implementaciju tog principa u praksi, doprinelo smanjenju teznzija na relaciji sudovi narod, i eventualne buduce krvave manifestacije tog sukoba. Sama cinjenica da izmedju pravosudja i naroda postoji sukob sa krvavim manifestacijama, je tragedija i civilizacijska degradacija za jednu drzavu koja je clan Saveta Ebvrope, cega odgovorni u vlasti nisu svesni.Mozda im je porebno da dodje do masovnog ubijanja sudija i sudskih sluzbenika da bi krv osvestila intelektualno neinventivne nosioce pravosudne vlasti.

Kao manifestacija svega ovog stanja stoji cinjenica da Republika Srbija iako kandidat nije izabrana za clana Komiteta za ljudska prava Ujedinjenih nacija, sto je najbolja ocean svetske pravnicke javnosti o stanju ljudskih prava i pravosudju ove kvazi drzave, a sto su mediji marginalno zabelezili, dok se politicari time uopste ne bave, jer tesko da je neko svstan tezine ove cinjenice.

U izvestajnomperidodu belezimo 5 slucajeva povrede prava na rad i zadovoljavajuce uslove rada iz cl.23 Deklaracije, od strane privatnih poslodavaca, u odsustvu adekvatne drzavne kontrole, i kontinuitet krsenja toga prava sada u povecanom broju  u donsou an predhodna tri meseca.

Krsenju ovih prava posebno doprinosi drzave jer tuzilastva u retkim slucajevima pokrecu krivicne postupke protiv privatnih poslodavaca zbog nezivrsenja sudskih odluka o vracanju radnika na rad, i naplate potrazivanja po osnovu rada, . Primera radi Opstinsko javno tuzilastvo u Vlasotincu nije pokrenulo krivicni postupak protiv direktora reteksa koji nije hteo da izvrsi sudsku odluku o vracanju 96 radnika fireme “Retex” iz Vlasotinca na posao, ne zeli da u slucajevima 6 radnika firme “Besko” iz Vlasotinca pokrene krivicni postupak protiv privatnog poslodavca zbog neizvrsenja sudske odluke za naplatu novcanih potrazivanja od firme, sto sve ukazuje da su i tuzilastva pored sudova pod direktnom kontrolom privatnih poslodavaca i oligarha, a ne pod kontrolom drzave donosno da ne odgovaraju drzavi koja ih placa, vec privatnim poslodavcima i oligarsima koji ih kontrolisu.

Ovaj princip je doveo do propasti Srpske privrede u periodu pre tranzicije, kada su pravosudni organi  pod kontrolom oligarha efikasno sprovodili postupke proriv firmi  koje nisu pod kontrolom oligarha i naplacivali potrazivanja od njih,  a postupke protiv firmi ciji su vlasnici oligarsi uopste nisu sprovodili i nisu naplacivali potrazivanja od njih, cime su firme koje nisu kontrolisali oligarsi vestacki dovodili  u stanje insolventnosti i omogucavali da ih oligarsi jeftino kupe.

Isti taj princip ce primniti i protiv stranih firm ii stranog kapitala a u interesu domacih oligarha, ukoliko se stanje u pravosudju drasticno ne promeni strogom lustracijom, samo je pitanje vremena. Valjada i nosioci pravosudnih fumkcija i domaci oligarsi cekaju da u drzavi doje dovoljno kapitala za zahvalnu pljacku.

 

Predsednik Odbora za ljudska prava u Leskovcu

Dobrosav Nesic