Committee for Human
Rights
SERBIA
16000 Leskovac
office:Svetozara
Markovica br.37
tel/fax:+381 16 215
922
www.humanrightsle.org
e-mail:nesic@eunet.yu
Leskovac dana 27.06.2010 godine
MESECNI IZVESTAJ ODBORA ZA LJUDSKA
PRAVA U LESKOVCU O STANJU LJUDSKIH PRAVA SA ASPEKTA DEKLARACIJE GENERALNE
SKUPSTINE UN O LJUDSKIM PRAVIMA NA TERITORIJI JABLANICKOG I DELA PCINJSKOG
OKRUGA ZA MAJ MESEC 2010 GODINE
U Maju mesecu 2010 godine Odboru za
ljudska prava u Leskovcu za pravnu pomoc i pravne savete obratila su se 35
coveka. koji su za rad Odbora saznali iz medija, ranijih ili sadasnjih
korisnika nasih suluga.
Od ukupnog broja ljudi koji su nam se
u izvestajnom periodu obratili za pomoc i savete, 33 su se obratili licno
dolaskom u kancelariju dok su se dva korisnika obratila pismom.
Nacionalan struktura ljudi koji su
nam se u Maju mesecu 2010 godine obratili za pomoc i savete je takva da su svi
po nacionalnosti Srbi.
Od ukupnog broja ljudi koji su nam
se u izvestajknom periodu obratili za pomoci i savete, slucajevi 25 njih su iz
oblasti koje su predmet paznje i pracenja Odbora, dok slucajevi 9 ljudi nisu iz oblasti koje su predmet pracenja
Odbora.
U izvestajnom periodu pravnu pomoc
iz oblasti koje su predmet paznje Odbora zatrazilo je 25 ljudi, dok pravnu pomoc iz oblasti koje nisu predmet
paznje Odbora nije zatrazio nijedan covek.
Pravne savete iz oblasti koje su
predmet paznje Odbora u Maju mesecu 2010 godine zatrazilo je i dobilo 25 ljudi,
dok su pravne savete iz oblasti koje nisu predmet paznje Odbora zatrazila i
dobila 9 coveka.
U izvestajnom periodu u razmatranje
za zastupanje nismo uzeli nijedan slucaj, a za zastupanje smo uzeli slucajeve 2
coveka..
U Maju mesecu 2010 godine advokat
Odbora za ljudska prava u Leskovcu je zastupao korisnike nasih usluga na 13 rocista u parnicnim i 11rocista u
krivicnim predmetima.
Za potrebe ljudi korisnika nasih
usluga u izvestajnom periodu napisali smo
2 krivicne prijave, 3 zalbe, 1 Molbu za podiznaje zahteva za zastitu
zakonitosti, 4 Predstavke Evrospkom sudu za ljudska prava u Strazburu, I 1 prituzbu..
Struktura prava povodom cijeg
krsenja ili ugrozavnja su name se javljali ljudi u Maju mesecu 2008 godine, sa
aspekta Deklaracije Genaralne skupstine UN o ljudskim pravima, ima sledeci
izgled:
-
cl.5
Deklaracije , zabrana mucenja svirepog necovecnog ponizavajuceg postupanja ili
kaznjavanja 3 slucaja,
-
cl.7
Deklaracije, pravo ljudi da ih zakon jednako stiti, protiv diskriminacije,
-
cl.8
Deklaracije, pravo ljudi da ih nacionalni sudovi efikasno stite od dela krsenja
prava priznatih ustavom i zakonom, 6 slucajeva,
-
cl.10
Deklaracije , pravo na pravicno sudjenje pred nezavisnim i nepristrasnim sudom
6 slucajeva ,
-
cl.17
Deklaracije, pravo na imovinu i zabranu proizvoljnog lisenja imovine 9 slucaj,
-
cl.23
Deklaracije , pravo na rad i zadovoljavajuce uslove rada, 2 slucajeva,
-
cl.25
Deklaracije, pravo na zadovoljavajuce uslove zivota, 1 slucaj,
Analizom iznetog cinjenicnog
stanja u oblasti stanja ljudskih prava, najpre konstatujemo da se nam se u Maju
mesecu 2010 godine najvise javljali ljudi zbog krsenja prava iz oblasti
pravosudja, odnosno prava iz cl.8 I cl.10 Deklarcije, sto znaci da su im najvise
bila krsena I ugrozavana prava od strane sudova, onih organa koji su pozvani da
u ovoj drzavi primenjuju u praksi I afirmisu ljudska, prava sto je paradoks,
dugo godina prisutan u ovoj drzavi, koja je normativno I deklarativno pravna, a
u praksi totalitarna,.Drzavi u kojoj je na papiru I u izvestajima za strane institucije sve u redu, dok u praksi
predstavlja sliku jedne prave rusevine, kada su ljudska prava u pitanju.Zalosno
je da kada bi se sprovelo istrazivanje na temu, sopstvene vizije sustine pojma
ljudskih prava”, mozda samo 0,05% ljudi bi znalo da da svojud efiniciju
“sustine pojma ljudsko pravo”. Sve vise ljudi nam dolazi sa pitanjem” da li
postoje ljudska prava”, na sta im na osnovu nasih istrazivanja dajemo jedino
moguc odgovor “ da postoje samo na papiru,a da u praksi postoji samo krsenje
tih prava ili neposredno I ozbiljno ugrozavanje. Zbog toga smo bili zabrinuti
ocenom Americkog Stejt Departmena, da se ljudska prava u Srbiji u usponu, sto
znaci da ili nemaju dobre informacije, ili je ta ocena rezultat, dnevno
politicke potrebe Americkih vlasti. ”.
Ovde treba posebno istaci problem
da su srpske vlasti izmenom procesnog zakonodavstva u parnicnim predmetima” svu
sudsku vlast” da le u ruke Apelacionim sudovima, mogucnost kontrole njihovih
odluka svedeno je na najmanju meru jer je za koriscenje Revizje podignut toliko
veliki cenzus da takse za tu vrednost predmeta spora, niko ne moze da plati
osim monopolskih kompanija, zahtev za zastitu zakonitosti se u toku 50 godina
njegovog postojanja pokazo toliko neefikasan, jer ga podize Tuzilastvo, koje u
svojim redovima ima krivicare, a ne I ekipu za obradu slucajeva iz oblasti
parnice, ili upravnog prava, da je izgubio svaki smisao, politicka vlast je u
tim sudovima dovela vise svojih poslusnika, sa oskudnim znanjem, za ciji rad
nije na vreme obezbedjena adekvatna kontrola kroz institucije, disciplinskog
tuzioca, Kriterijuma za ocenu minimuma uspesnosti vrsenja sudijske funkcije,
sto je apelacionim sudovima omogucilo da se pretvore u trznice ljudskih prava, a
pojedinim sudijama bez identiteta I sa sumnjivim znanjima, u trgovce na
piacama, koji ce se debelo obogatiti, dok ova vlast shvati problem, I stvori
efikasan mehanizam za njegovo prevazilazenje.
Treba napomenuti slucaj Mladjan
Mirka iz Nisa, penzionisanog oficira Vojske Jugoslavije, za koga postoji
ozbiljna sumnja da ga je policija pretukla u zgradi policije u Nisu, a posle ga
optuzila da je kao penzioner, ugrozavao sigurnost, verbalnim pretnjama da ce
napasti na zivot I telo cetvorici naoruzanih policajaca, od kojih nijedan nije
izjavio da je penzioner njemu licno pretio, pa ga je sud Opstinski sud u Nisu
osudio na uslovnu kaznu zatvora. Na presudu se zalio penzioner Mirko, zalio se
i tuzilac u Nisu za zahtevom da Okruzni sud penzioneru izrekne kaznu zatvora, a
zalio se I branilac penzinera Mirka, koga je penzioner imao u toku celog
postupka> Apelacioni sud u Nisu, je presudom
Kz1.br.271/10 od 26.03.2010 godine, odlucio je po zalbama okrivljenog
penzionera, I po zlabi tuzioca, pa je iste odbio, dok o zlabi branioca uopste
nije odlucivao, niti u uvodu presude pominje da je osudjeni penzioner u toku
postupka uopste imao branioca, cime je okrivljenom u 21 veku u drzavi koja je
clan Saveta Evrope, oduzeo osnovno pravo, pravo na branioca..Ako se uzme
paralela da su Apelacioni sudovi u rangu ranije Vrhovnog suda Srbije, a da
Vrhovni sud Srbije nikada nije napravio
ovakve propuste u radu, vidi se do kog nivoa je propao Apelacioni sud u
Nisu, I dokle se krece samovolja I osionost sudija.. Zbog cinjenice da u celoj
drzavi ne postoji sistem odgovornosti za nosioce vlasti, zalosno je da dzrava
sada ne poseduje efikasan mehanizam, da pozove na odgovornost sudije, koji su
na ovaj nacin srozali ugled suda, da ih razresi I time da konkretan primer
drugim sudijama sta nesmeju da rade u drzavi koja je clan Saveta Evrope, I time
da konkretan doprinos afirmaciji ljudskih prava u praksi. Mada se
postavlja I pitanje, da li postoji volja
da vlast to ucini, obzirom da se radi uglavnom o partijskim kadrovima I
poslusnicima.
Ili postupak koji je Opstinski sud
u Vladicinom Hanu, sada sudska jedinica osnovnog suda u Vranju, vodio protiv
Stankovic Cedomira iz leskovca, uskratovsi mu pravo, na odbranu I ravnopravne
procesne inicijative, I istog osudio, na nacin sto je izveo sve dokaze koje je
predlozila tuzilacka strana, a odbio da izvede adekvatne dokaze koje je
predlozio, imenovani.u sada
Trba pomenuti I slucaj Grozdanovic
Stanka iz Leskovca, u cijem slucaju
postupak po zalbi traje preko pet
godina.
Vidimo da je krsenje ovih prava
prisutno u kontinuitetu na visokom nivou I u predhodnim mesecima, I u
predhodnim godinama, sto ukazuje na cinjenicu da pravosudje u ovoj drzavi, I
dalje nije konsolidovano I pretvoreno u faktor pravne sigurnosti , vec I dalje
postoji kao svoja antiteza, faktor opste pravne nesigurnosti.
Neophodno je da ova drzava I kada je
pravosudje u pitanju, nakon reforme, kroz kontrolni mehanizam rada sudija,
obezbedi neposrednu primenu u praksi sistema vrednosti I sistema odgovornosti, cije odsustvo danas
omogucava pravni haos, I stanje nereda u drzavi..
Iz nujmerickog dela izvestaja
konstatujemo da su nam se u izvestajnom periodu za pravnu pomoc I savete u
velikom broju javili I ljudi zbog
povrede prava na imovinu I nesmetano uzivanje imovine, iz cl.17 Deklaracije,
ukupno 9 slucajeva, ili ¼ od ukupnog broja ljudi koji su nam se javili u
izvestajnom periodu, I da kresenje ovih prava postoji u kontinuitetu I u
predhodnim mesecima , na dosta velikom nivou.Treba napomenuti da su ovo
slucajevi ljudi, kojima je ugrozeno ili povredjeno pravo na mirno uzivanje
zemljista na kojima se nalaze njihove kuce, od strane opstinskih vlasti, ili od
strane sudova koji ne izvrsavaju godinama izvrsene sudske presude, kojima su
utvrdjena imovinska potrazivanja ljudi, sto sve ukazuje da na podrucju nas
epanje na postoji ni imovinska sigurnost..
U izvestajnom periodu belezimo I 3
slucaja ljudi koji su bili izlozeni
jmucenju svisrepom necovecnom ponizavajucem postupanju ili kaznjavanju, koja
pojava postoji u kontinuitetu I u predhodnim mesecima, I to su slucajevi
zatvorenika u srpskim zatvorima, ili zrtve mobinga na poslu I zrtve nasilaj u
porodici.
Takodje u izvestajnom periodu
belezimo I dva slucaja zabrane diskriminacije iz cl.7 Deklaracije, stim stos e
takvi slucajevi ne javljaju u kontinuitetu.
U izvestajnom periodu belezimo I 2
slucaja povrede prava na rad I zadovoljavajuce uslove rada, I jedan slucaj
povrede prava na zadovoljavajuce uslove zivota, koji ne zasluziju poseban
komentar, obzirom da su na niskom nicou,
I sa prekidima.
Predsednik Odbora za ljudska prava
u Leskovcu
Dobrosav Nesic