Odbor za ljudska prava

Committee for Human Rights

SERBIA

16000 Leskovac

office:Svetozara Markovica br.37

tel/fax:+381 16 215 922

www.humanrightsle.org

e-mail:nesic@eunet.yu

 

Leskovac dana 11.07.2008 godine

 

MESECNI IZVESTAJ ODBORA ZA LJUDSKA PRAVA U LESKOVCU, O STANJU LJUDSKIH PRAVA SA ASPEKTA DEKLARACIJE GENERALNE SKUPSTINE UN O LJUDSKIM PRAVIMA NA TERITORIJI JABLANICKOG I DELA PCINJSKOG OKRUGA ZA JUN MESEC 2008 GODINE

 

        U Junu mesecu 2008 godine Odboru za ljudska prava u Leskovcu za pravnu pomoc i savete obratila su se 44 coveka , koji su za rad odbora saznali od svojih prijatelja ranijih ili sadasnjih korisnika nasih usluga, ili iz mediji, ili preko sajta Odbora.

         Od ukupnog broja ljudi koji su nam se u izvestajnom periodu obratili za pomoc i savete slucajevi, 42 su dosli licno u kancelariju Odbora dok su names e dva korisnika obratila pismom.

         Nacionalna struktura ljudi koji su nama se u Junu 2008 godine obratili za pomoc i savete ima sledeci izgled: Srbi 43, Rom 1.

         Od ukupnog broja ljudi koji sun am se u izvestajnom periodu obratili za pomoc i savete  slucajevi 36 coveka su iz oblasti koje su predmet paznje Odbora, dok slucajevi 8 coveka nisu iz oblasti koje su predmet nase paznje.

         Pravnu pomoc iz oblasti koje su predmet nase paznje u izvestajnom periodu trazilo je i dobilo 35 ljudi, dok su pravnu pomoc koja nije iz oblasti koje su predmet nase paznje   trazila dva coveka.

         Pravne savete iz oblasti koje su predmet paznje i pracenja Odbora u izvestajnom periodu trazilo je i dobilo 36 ljudi, dok su pravne savete iz oblasti koje nisu predmet nase paznje trazila i dobila 7 coveka.

         U izvestajnom periodu u razmatranje za zastupanje uzeli smo slucajeve 4 coveka, au zastupanje smo uzeli slucajeve 8 coveka.

         U Junu mesecu 2008 godine advokat Odbora je zastupao korisnike nasih usluga pred sudovima na

           29 rocista u parnicnim i 10 rocista u krvicnim predmetima.

          Za potrebe ljudi korisnika nasih usluga u Junu mesecu napisali smo  2 tuzbe,  1 zalbu, 5 prituzbe, 2 predstavke za Evropski sud  u Strazburu, 1 Odgovor na reviziju, 1 odgovor na tuzbu i cetiri podnesak rezne vrste.

           Struktura prava povodom cijeg kresenja ili ugrozavanja sun am se javljali ljudi za pomoc i savete u Junu mesecu 2008 godine, ima sledeci izgled:

 

-          cl.5 Deklaracije, zabrana mucenja svirepog necovecnog ponizavajuceg postupanja ili kaznjavanja, 3 coveka,

-          cl.8 Deklaracije, pravo ljudi da ih nadlezni nacionalni sudovi efikasno stite od  dela krsenja osnovnih prava koja su im priznata ustavom i zakonom, 22 slucaja,

-          cl.10 Deklaracije, pravo ljudi na pravicno sudjenje pred enzavisnim i nepristrasnim sudom, 7 slucaja,

-          cl.17 Deklracije , pravo ljudi na imovinu i nesmetano uzivanje imovine, 6 slucajeva.

-          Cl.23 Deklaracije, pravo na rad i zadovoljavajuce uslove rada, 16 slucajeva,

 

 

Analizom numerickog dela izvestaja utvrdjujemo da su nam se u izvestajnom periodu najvise obracali ljudi zbog krsenja prava priznatih cl.8 i cl.10 Deklaracije Generalne skupstine UN o ljudskim pravima ,  od strane sudova koji su po ustavu i zakonu inace  pozvani da ih stite i afirmisu, i to ukupno 29 slucaja sto je zabrinajvajuci broj na uzorku od 36 slucaja. Krsenje ovih prava od strane sudova u Republici Srbiji se pojavljuje u kontinuitetu na visokom nivou u prva sest meseca 2008 godine, a predstavlja kontinuitet iz 2007 i predhodno 2006 godine, takodje na visokom nivou.

Treba istaci slucaj  Ivkovic Milivoja i jos 14 ljudi iz Lebana, u cijem slucaju Opstinski sud u Lebanu ni nakon  dve godine ne zeli da sprovede izvrsenje resenja I.br.520.06 od 4.08.2006 godine , koji je psotupak inace po zakonu hitan.Ili slucaj  Stojiljkovic Bozidara iz Lebana i jos  dva coveka u cijim slucajevima Opstinski sud u lebanu  resenje o izvrsenju I.br.1115/03 od 11.07.2003 godine nije izvrsio ni nakon 5 godina od dana donosenja , ili u cijem slucaju takodje taj isti sud u predmetu  I.br.503/02  nije sproveo izvrsenje odredjeno resenjem donetim 30.04.2002 godine, dakle vise od 6 godina, a postupak je po zakonu hitan.

Ili slucaj  Pavlovic Bojana iz beograda u cijem je slucaju Opstinski sud u Surdulici u predmetu K.br.11/2005, pretres zavrsio 01.11.2007 godine apresudu dostavio nakon 7 meseci.

Ili slucaja  Stanisavljevic Miodraga iz Nisa , kome je Okruzni sud u Nisu  u vecu kojim je navodno predsedavao sudija  toga suda Miomir Mitrovic , presudom Gz.br.1. 32/07 od dana 12.01.2007 godine, odbio zlabu, a predsednik veca sudija Mitrovic je u to vreme zvanicno bio na godisnjem odmoru.

Ili slucaj Pejcinovic Miloja iz Lapotinca, u cijem slucaju Opstinski sud u Nisu kao izvrsni sud  u predmetu I.br.2645/98 ni nakon skoro 10 godina nije sprove izvrsenje, pa ce u Oktobru 2008 nastupiti zastarelost naplate potrazivanja.

Treba istaci zapazanje da ne samo sto parnicni postupci traju dugo, nego kada covek i uspe u parnici , onda u izvrsnom postupku svoja potrazivanja utvrdjena pravnosnaznim i izvrsnim presudama ne moze da naplati, jer izvrsne sudije i izvrsni radnici stupaju “ u Dil” sa izvrsnim duznicima, koji ih placaju da postupak izvrsenja sto duze traje, a po mogucnosti da se uopste ne zavrsi odnosno da izvrsni povereilac svoja imovinska prava preko suda nikada ne ostvari, kao sto je slucaj Pejcinovic, sto doprinosi opstoj imovinskoj nesigurnosti koja postoji u Srbiji, jer ljudi nemaju nikakve garancije da su im imovinska prava zasticena, na adekvatan nacin koji im omogucava nes,metano uzivanja tih prava. U takvim slucajevima domace pravo zakon o uredjenju sudova i sudski poslovnik strankama deklarativno priznaju pravo da se predstavkom obrate predsednicima Opstinskih i Visih sudova, kao i Nadzornom odboru Vrhovnog suda Srbije i Ministarstvu pravde, ali do sada u praksi nije zabelezen slucaj da su te institucije preduzele delotvorne mere da se ijedan postupak po prituzbi efikasno zavrsi.Nazorni odbor Vrhovnog suda Srbije cak i u slucajevima kada postoji ocigledno krsenje prava od strane sudija, kada su sudije sudile kao pojedinci u slucajevima kada su trebale da sude u vecu, stoji na strani sudija i obavestava stranke da su sudije postupale savesno i strucno.Treba istaci i slucaj pljacke drzave u iznosu od 850.000 Eura, koju su isvele sudije Opstinskog suda u Vlasotincu i Okruznog suda u Leskovcu, o kome je obavesten Nadzorni odbor, ili slucaj izvrsnog sudije Opstinskog suda u Leskovcu Slavice Karabegovic koja izvrsenja sprovodi ili ne sprovodi po sopstvenoj volji, bez ikakve kontrole primenjuci neregulisanu privatnu pravde, izvrsenja stara i preko 5 godina ne zivrsava, o cemu je takodje obavesten nadzorni odbor Vrhovnog suda Srbije i predsednik Okruznog suda u Leskovcu, a  do sada se ne izjasnjavaju , sto znaci da ti organi stite kriminalce u pravosudju, asto dalje znaci da je cello pravosudje propalo u kriminal, od koga gradjani trpe zulum, gori nego od janicara u tursko vreme.

Ili slucaj Jovanovic Bore iz leskovca, u cijem slucaju je Opstinski sud u Leskovcu radi naplate potrazivanja od njega, odredio izvrsenje na imovini njegovog sina.  

Ovo je posledica opsteg loseg stanja u oblasti pravosudja, koje je samo na papiru i deklarativno institucija drzavne valsti, dok se stvarno nalazi pod kontrolom para drzavnih organizacija i oligarhijskih grupa i pojedinaca. Na to ukazuje i najnovije kadrovsko resenje za Ministra pravosudja u Srbiji, od koga se ne moze ocekivati  poboljsanje stanja u pravosudju. Predsednik drzave je umesto nepoznatog u pravosudju neafirmisanog i pravno nesposobnog kadra u vidu bivseg ministra pravde, po ustaljenoj praksi Demokratske stranke, da za svoje ljude trazi mesto umesto da za mesto trazi strucen ljude, na mesto ministra pravde doveo osobu koja je totalni anonimus u obalsti prava, nije poznata ni afirmisana ni kao strucnanjak u oblasti teorije prava a u oblasti pravne prakse i oblasti ljudskih prava nikako, koja ce na trznici ljudskih sudbina u sta je pretvoreno srpsko pravosudje predstavljati ukusnu hranu, za ajkule iz oligarhijskih i para drzavnih formacija koje kontrolisu pravosudje. Ne mozemo da verujemo da osoba “ koja nije u materiji” ni kao prakticar ni kao teoreticara, moze da izdaje na kraj sa opste losim stanjem u oblasti pravosudja. Jos je neverovatnije za verovati d ace to uciniti predsednik drzave, koji uopste nije pravnik, ukoliko mu je bila namera da postavljanjem poslusnickog a neafirmisanog kadra na tako vaznom mestu , kada se pravosudje nalazi u katastrofalno losem stanju, on sam , jacanjem predsednicke uloge sredjuje pravosudje.

Bilo je krajnje vreme da se na to mesto dovede covek, dobar prakticar sa autoritetom, sposoban da sprovede lustraciju u pravosudju, pre svega smenom predsednika Vrhovnog suda Srbije Vide Petrovic Skero pod cijim patronatom je pravosudje dozivelo krah nezabelezen u istoriji Srbije, da 30% sudija i tuzilaca koji predstavljaju klasicne kriminalce u sudijskim togama odmah istera iz pravosudja a na njihovo mesto odmah dovede mlade kadrove iz redova strucnih saradnika, da 3o% nosioca pravosudnig finkcija koji predstavljaju latentne kriminalce, od slucaja do slucaja kada im se ukaze prilika, stavi pod stalnu prismotru Nadzornog odbora, koji ce kadrovski biti potpuno izmenjen, i menja ih po potrebi novim i mladim kadrovima iz pravosudja, a da 40% sudijama koji vole i znaju da rade taj posao pruzi maksimalne uslove za afirmaciju, uspostavljanjem sistema vrednosti i sistema odgovornosti u pravosudju.

Na zalost nista sto ukazuje na moguce promene nije se desilo, sto uliva strah za buducnost ljudi u ovoj drzavi, i strah d ace doci do afirmacije neregulisane privatne pravde.

Dalje po broju  evidentiranih slucajeva  vidimo povecanje broja  krsenja prava iz cl.23 Deklaracije, prava na rad i zadovoljavajuce uslove rada , to su slucajevi ljudi kojima privatni poslodavci ne isplacuju zarade i druga primenja iz radnog odnosa, a preko suda ne mogu da ih ostvare iz napred navedenih razloga.

Iz numerickog dela izvestaja  utvrdjujemo 6 slucajeva povrede prava na imovinu, i nesmetano uzivanje imovine, to su slucajevi u kojima sudovi mimo zakona lisavaju ljude njihove imovine, ako u slucaju Jovanovic Bore u kome je radi naplate potrazivanja od njeg odredjeno izvrsenje na imovini treceg lica, ili slucaj Mijalkov Mile iz babusnice u kome je Opstinski sud u Babusnici radi naplate potrazivanja od Mijalkov Dragise, odredio izvrsenje na imovini Mijalkov Mile, ili Slucaj preduzeca “6 Maj” iz Radonjice kod Vucja, u kome je Opstinski sud u leskovcu radi naplate potrazivanja od preduzeca kao pravnog lica odredio izvrsenje prema Djordjevic Svetislavu kao fizickom licu, koji uopste nije bio tuzena strana u postupku iz koga postice izvrsna isprava.

Ili slucaj Cvetkovic Milutina, koji je imao pravo zakupa stana na neodredjeno vreme , koji stan je dobio od Opstine kao dete palog borca, a sudovi u Leskovcu Opstinski i Okruzni ga po kratkom postupku lisili toga prava, is tan dali na koriscenje njegovoj razvedenoj supruzi protivno odredbi cl.1 Protokola br.1 uz Evropsku konvenciju.

Ili slucajevi napred izneti kada izvrsni sud ne sprovodi izvrsenje, onemogucava ljude  da naplate svoja potrazivanja koja predstavljaju njihovu imovinu, a samim tim sa pozicija drzavne sile odvajaju ih od imovine.

Opstoj imovinskoj nesigurnosti pored otimacine imovine doprinosi i cinjenica da Ustav Srbije pored privatne, drzavne poznaje i zadruznu svojinu kao treci vid svojine, a u praksi postoji i drustvena svojina  svojina sa jos neregulisanim statusom, koja postoji jos samo na Kubi i u Severnoj Koreji, a nijednom ne daje adekvatnu zastitu.Uz to Ustav poznaje pojam i termin”svojina” a ne i pojam i termin” Imovina” koji je mnogo siri od pojma svojina, a koji poznaje i  cl.17 Deklaracije i cl.1 protokola br.1 uz Evropsku konvenciju za zastitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

U numerickom delu zivestaja belezimo i tri slucaja  povrede zabrane mucenja svirepeog necovecnog ponizavajuceg postupanja ili kaznjavanja,  sto u odnosu na predhodne mesece predstavlja kontinuitet  na relativno niskom nivou. To su slucajevi zatvorenika Kazneno popravnog zavoda u Nisu, koji su 24.11.2006 godine, bili zrtve totrture u tom zatvoru, a zatvorske vlasti nastavljaju da se prema njima ponasaju nan nehuman nacin, nepruzanjem adekvatne medicinske zastite, i drugim losim tretmanima.

Kada je u pitanju  zabrana iz cl.5 Deklaracije primecujemo da se tuzilastva u Leskovcu i Opstinsko i Okruzno vracaju na praksu iz Milosevicevog vremena, i protivno odredbi cl.12 Konvencije UN protiv mucenja, ne sprovode istragu u slucajevima policijske torture cak i kada zrtve imaju  dokaza  da je mucenja bilo u vidu Uverenja o zdravstvenom stanju i fotografija povreda, vec krivicne prijave odbacuju, sto ukazuju da ponovo jaca uticaj policije i para drzavnih grupa bliskih policiji na rad zvanicne drzavne institucije, kakvo je pravosudje.

 

Predsednik Odbora za ljudska prava u Leskovcu

Dobrosav Nesic

   

 

.